U Nacionalnom parku "Plitvička jezera" pregrade između jezera, preko kojih padaju prekrasni slapovi i slapići nastaju na poseban, prirodni način. Prirodna svojstva Nacionalnog parka "Plitvička jezera", osebujnost i osjetljivost tog jedinstvenog fenomena, zaslužuju punu pozornost naših posjetitelja.

Rekreativni vidik boravka i zadivljenost ljepotom krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine, utemeljen je na mnogim međusobno minuciozno uvjetovanim, prirodnim obilježjima.

Osobita je to geološka i hidrogeološka krška pojava. Niz od 16 stepenasto poredanih većih jezera i nekoliko manjih, odvojenih sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća godina, u kojima su vladali ekološki odnosi slični današnjima pogodni za taloženje sedre i nastanak jezera, temeljni su fenomeni Nacionalnog parka. U njihovu stvaranju važnu su ulogu imale i imaju sedrotvorne biljke, alge i mahovine, pa je to veoma osjetljiv biodinamički sustav.

Visoka šuma mjestimično poprima prašumske oblike, a tom prirodnom bogatstvu odgovara i šarolikost biljnog i životinjskog svijeta. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, u parku ima srna, medvjeda, vukova, divljih svinja i divljih mačaka, a u vodam pastrva.

Ukupna površina svih jezera iznosi približno 2 km2. Oko tri četvrtine navedene površine otpada na dva najveća jezera: Kozjak - 81,5 ha i Prošće - 68 ha. Ovdje su i najveće dubine: u Kozjaku 46 m, a u Prošću 37 m. Jezera su međusobno povezana mnogim većim i manjim slapovima. Glavnu količinu vode jezerima donose Crna i Bijela rijeka. U Kozjak utječe Rječica, a odvirak iz jezera je rijeka Korana.

Jezera su smještena na dodiru Korduna i Like te ogulinsko plašćanske udoline na samom izvoru krške rijeke Korane - na visini od 480 do 636 m nad morem - na obroncima Male Kapele i Plješevice .

Cestovni pravci, što sa sjeverne strane od Varaždina preko Zagreba idu prema središnjem i južnom prostoru jadranskog priobalja, vode nas uz Plitvička jezera, a prema njima se slijevaju i putovi što se pružaju od Kvarnera, Gorskog kotara, Slovenije, te obližnje Bosne i Hercegovine, povezujući zapad s istokom ili jug sa sjeverom ovog dijela Hrvatske.